Uvođenje paketa besplatnih bankarskih usluga početkom 2026. godine izazvalo je niz pritužbi građana diljem Hrvatske. Mnogi su tek u banci shvatili da “besplatno” ne znači isto za sve, a nejasna pravila dodatno su pojačala nezadovoljstvo.
Zbog velikog broja upita, udruga “Halo, inspektore” zatražila je pojašnjenja od Hrvatske narodne banke (HNB), koja je sada odgovorila na pitanja koja muče većinu klijenata, piše N1. Kako navde, banke nisu imale obvezu unaprijed obavijestiti građane da uvode besplatni paket uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu. Ipak, ako klijent zatraži informacije prije potpisivanja, banka mu ih mora dati jasno i potpuno, kako bi znao na što pristaje.
Jedna od čestih zamjerki odnosi se na digitalno bankarstvo. Zakon kaže da besplatni paket mora uključivati internetsko ili mobilno bankarstvo, ali ne oba. Koju će opciju ponuditi, odlučuje banka. Ako želite i drugu uslugu, ona se dodatno plaća. Ni dopušteni minus nije automatski isključen. Besplatni račun može imati prekoračenje ako klijent ispunjava uvjete, a kamata ne smije biti viša nego na drugim računima. Koliki će minus biti, odlučuje banka. Ako vam banka smanji ili ukine minus, mora vam omogućiti otplatu u 12 mjesečnih rata. Važno je i da zbog prelaska na besplatni paket ne morate zatvarati postojeći račun. IBAN ostaje isti, a račun se i dalje koristi za primanje plaće ili mirovine.
Dio građana sumnjao je da banke dogovoreno nude samo jednu vrstu digitalnog bankarstva. HNB poručuje da se ne radi o kartelu, već o poslovnoj odluci, jer zakon propisuje minimum, a ne širinu ponude.
Podizanje gotovine također je ograničeno pravilima. Besplatno je moguće podizati novac na bankomatu ili šalteru vlastite banke, ovisno o tome što banka odabere. Umirovljenici i ostale osjetljive skupine imaju povoljnija prava, njima podizanje mora biti besplatno i na bankomatu i na šalteru njihove banke. Od 1. siječnja 2027. godine svi korisnici besplatnih računa moći će dva puta mjesečno bez naknade podizati gotovinu i na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj.
HNB objašnjava da zakon ne vrijedi za pojedine aplikacije ili posebne bankarske pakete, već samo jamči građanima pravo na besplatne osnovne usluge uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu.
Građani koji smatraju da su zakinuti imaju nekoliko koraka na raspolaganju. Prvo se podnosi prigovor banci, koja mora odgovoriti u zakonskom roku. Ako odgovor ne zadovolji, mogu se obratiti HNB-u ili pokrenuti postupak mirenja, u kojem banka mora sudjelovati. Iz središnje banke poručuju kako će i dalje nadzirati banke i njihovu usklađenost sa zakonom, dok se nezadovoljstvo građana oko “besplatnog” bankarstva zasad ne stišava.
