Financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju 2024. godine iznosila je 106 milijardi eura, što predstavlja rast od 9,6 milijardi eura, odnosno 10 % u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u petak u izvješću o financijskim računima za četvrto tromjesečje, prenosi Lider.
Istodobno su se financijske obveze kućanstava povećale za 2,7 milijardi eura te su na kraju godine dosegnule 28 milijardi eura, što je porast od 10,7 % u odnosu na kraj 2023. godine.
Kao rezultat tih kretanja, financijska neto vrijednost sektora kućanstava povećana je na 78,3 milijarde eura, što je za 2,1 % više nego na kraju trećeg tromjesečja te za 9,7 % više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Kako navodi HNB, neto vrijednost kućanstava nastavlja s ubrzanim rastom započetim još u četvrtom kvartalu 2022.
Na razini cijelog gospodarstva, ukupna financijska imovina Hrvatske na kraju 2024. iznosila je 480 milijardi eura, što je smanjenje od 4,8 milijardi eura u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i rast od 22,3 milijarde eura u odnosu na godinu dana ranije.
S druge strane, financijske obveze gospodarstva dosegnule su 503 milijarde eura, što je povećanje od 25,1 milijardu eura u odnosu na kraj 2023., unatoč blagom smanjenju od 1,2 milijarde eura tijekom posljednjeg kvartala.
U relativnom odnosu prema bruto domaćem proizvodu (BDP), financijska imovina gospodarstva na kraju 2024. iznosila je 560 % godišnjeg BDP-a, što predstavlja smanjenje od 17,2 postotna boda u tromjesečju te 25,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Financijske obveze gospodarstva iznosile su 587 % BDP-a, što je pad od 13,6 postotnih bodova kvartalno i 24,7 postotnih bodova godišnje.
HNB ističe da se time nastavlja trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskog gospodarstva u odnosu na BDP.
Na razini poduzeća, ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća krajem četvrtog tromjesečja prošle godine iznosila je 145 milijardi eura, što je porast od 1,3 % u odnosu na prethodni kvartal. Njihove financijske obveze dosegle su 215 milijardi eura, što je povećanje od 1,1 %.
Zbog navedenih kretanja, neto financijska pozicija nefinancijskih poduzeća ostala je negativna i iznosila je minus 70,4 milijarde eura, zaključuju iz središnje banke.
