Broj osoba koje boluju od poremećaja mentalnog zdravlja i ponašanja, poznatijih kao F dijagnoze, kontinuirano raste – kako u Hrvatskoj, tako i globalno. Ipak, službeni podaci o korištenju bolovanja još uvijek ne odražavaju taj porast, no stručnjaci upozoravaju da je riječ o “zatišju pred buru” koje bi moglo eskalirati u idućih pet do deset godina.
Glavni razlog za to leži u dobnim skupinama koje bilježe najveći porast mentalnih teškoća. Riječ je o mladima koji tek ulaze ili će uskoro ući na tržište rada. Njihovi problemi trenutačno se odražavaju kroz rast izostanaka u srednjim školama i na fakultetima, ali ubrzo bi se mogli preliti i na sustav bolovanja.
Kako Jutarnji list prenosi, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u 2023. godini otvoreno je 33.499 bolovanja zbog F dijagnoza, što čini 2,36 % od ukupno 1.421.502 evidentirana bolovanja. Godinu ranije bilo je 33.587 takvih slučajeva, a udjeli su u prethodnim godinama bili slični: 2,28 % u 2022., 2,7 % u 2021. te 2,64 % u 2020. godini.
No iako broj bolovanja ne raste značajno, njihovo trajanje daleko nadmašuje prosjek. Dok prosječno bolovanje traje 13 dana, ono zbog mentalnih poremećaja traje više od 60 dana. Točnije, prošle je godine prosječno trajanje iznosilo 65 dana, a slični brojevi zabilježeni su i prethodnih godina: 62 dana u 2023., 66 dana u 2022., 65 dana u 2021. te čak 69 dana u 2020.
Generacija Z pod najvećim udarom
Iako se tek očekuje porast bolovanja među mladima, podaci za 2023. pokazuju da su najčešći korisnici bolovanja zbog F dijagnoza osobe srednje dobi. U dobnoj skupini od 41 do 50 godina evidentirano je 10.280 slučajeva, dok je među onima od 31 do 40 godina bilo 9313 slučajeva. U dobi od 18 do 30 godina zabilježeno je svega 3894 bolovanja.
Stručnjaci upozoravaju da su simptomi kod mladih sve izraženiji, posebno anksioznost, depresija, opsesivno-kompulzivni poremećaji te ovisnosti, ponajviše o kockanju. S druge strane, broj bolovanja među osobama sa shizofrenijom ostaje stabilan, što se djelomično pripisuje napretku u farmakološkom liječenju i dugoročnoj terapijskoj stabilizaciji pacijenata.
Bolovanja sve dulja…
U 2023. godini svakodnevno je zbog bolovanja s posla izostajalo prosječno 63.500 radnika. Od toga su 32.147 bolovanja bila na teret poslodavca, dok je 31.352 pokrivao HZZO, što znači da su trajala dulje od 42 dana. Ukupno je zabilježeno gotovo 20 milijuna dana bolovanja, nešto manje nego 2022. godine, kada je ta brojka iznosila 21,6 milijuna dana.
Najčešći uzroci bolovanja i dalje su bolesti mišićno-koštanog sustava, trudnoća i porođaj, prijelomi, infekcije i ozljede. No među psihičkim poremećajima, najzastupljeniji su neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.
Dugotrajna bolovanja i sve veći pritisci na sustav, kao i poslodavce, mogli bi u budućnosti zahtijevati nove modele podrške, prevencije i rane intervencije. Trenutačni podaci možda još ne zvone na uzbunu, ali sve pokazuje da bi budućnost mogla donijeti ozbiljne posljedice ako se trendovi nastave.
