Ministarstvo zdravstva od 1. siječnja 2026. uvodi nova pravila za dopunski rad zdravstvenih radnika, prema kojima dodatni rad kod privatnih poslodavaca neće biti dopušten u djelatnostima u kojima pacijenti na pregled ili zahvat čekaju dulje od 120 dana. Uputa je upućena ravnateljima bolnica i prvi put jasno veže privatni angažman uz stanje u javnom sustavu.
Kako piše N1, nova pravila primjenjivat će se na sve zdravstvene radnike koji nakon tog datuma zatraže suglasnost za dopunski rad, dok će se onima koji već imaju važeće odobrenje ona primijeniti prilikom sklapanja novog ugovora. Odobrenja će se i dalje izdavati najdulje na godinu dana.
Duljina listi čekanja postaje ključni kriterij. Ako se na uslugu čeka do 30 dana, dopunski rad može se odobriti svim zdravstvenim radnicima u toj djelatnosti. Kod čekanja od 31 do 60 dana dopuštenje može dobiti najviše 75 % zaposlenih, pri čekanju od 61 do 90 dana polovica, a kod listi od 91 do 120 dana tek 25 % radnika. U djelatnostima s čekanjem duljim od četiri mjeseca dopunski rad se u potpunosti ukida. Ako se za dopunski rad javi više radnika nego što je dopušteno, prednost će imati oni s većim radnim učinkom u javnom sustavu. Radni učinak procjenjivat će se prema izvršenju dijagnostičko-terapijskih postupaka u posljednjih godinu dana, a izvršenje ispod prosjeka automatski znači da se suglasnost ne može dobiti.
U obzir će se uzimati i poštivanje radnog vremena, organizacija rada, sudjelovanje u stručnom usavršavanju te činjenica da protiv zdravstvenog radnika ne postoje pravomoćne disciplinske ili kaznene odluke povezane s poslom. Predstojnici i pročelnici moći će dobiti odobrenje samo ako to ne ugrožava redovno funkcioniranje ustanove.
Ugovori o dopunskom radu moraju jasno navoditi opis poslova, točno radno vrijeme i satnicu, koja ne smije biti niža od prosječne bruto satnice koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci. Za provedbu novih pravila odgovorni su ravnatelji zdravstvenih ustanova, koji su obvezni preispitati već izdana odobrenja u bolnicama s organizacijskim problemima ili neprihvatljivo dugim listama čekanja te o tome izvijestiti ministricu zdravstva Irenu Hrstić. Ministarstvo poručuje da je cilj novih mjera zaštita interesa pacijenata i veća dostupnost zdravstvene skrbi u javnom sustavu.
