S prvim danom školske godine u 2023. godini započeo je i nacionalni projekt besplatnog školskog obroka za sve osnovnoškolce. Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava 1,33 eura po učeniku, a cilj projekta je do 2027. godine stvoriti uvjete za posluživanje toplog obroka svim učenicima.
Na goričkom području prvi dan je prošao bez problema.
– Sve je u redu. Uglavnom se hrane gotovo svi učenici i sve je prošlo dobro. Sad se škole uhodavaju i trebat će im malo vremena da usklade jelovnike. Najveći problem je nedostatak zaposlenika jer je duplo više učenika koji se hrane, a isti broj djelatnika hranu priprema. Ministarstvo još nije dalo suglasnost za dodatno zapošljavanje i to čekamo – kazao je v.d. pročelnika gradskog Upravnog odjela za školstvo Neven Topolnjak.
A što kažu iz škola?
Prvi dan besplatnog obroka u najvećoj goričkoj osnovnoj školi prošao je dobro. Za besplatnu školsku prehranu javilo se 988 učenika, a kako bi mogli podijeliti toliki broj obroka, škola je osmislila i sustav koji funkcionira po principu kružnog toka.
– Jutarnja smjena je prošla vrlo dobro. Organizirali smo prehranu tako da su razrednoj nastavi kuharice hranu dostavile u učionice jer u isto vrijeme doručak imaju djeca koja pohađaju dnevni boravak, a njih je 100-tinjak, pa je blagavaonica premala. Poslije drugog sata je veliki odmor za razrednu nastavu, a poslije trećeg sata je za predmetnu nastavu. Prvih 10 minuta ulaze peti i šesti razredi, a drugih 10 minuta velikog odmora sedmi i osmi razredi i imamo svoj kružni tok – objasnio je ravnatelj Osnovne škole Nikole Hribara Stjepan Maravić i dodao kako je danas na jelovniku bio mliječni obrok, a za ostale dane jelovnik je dostupan na internetskim stranicama škole.
Za učenike u područnim školama u Gradićima i Donjoj Lomnici hrana se dostavlja kao i do sada, samo je broj obroka nešto veći. Nema problema ni s dostavom obroka koji se za učenike dnevnog boravka u Gradićima dostavlja iz centralne škole, istaknuo je ravnatelj Maravić.
– Probat ćemo ove sitne tehničke probleme koji se, naravno, javljaju rješavati u hodu. Isto je i s učenicima koji imaju određenih problema s prehranama, poput alergija i slično, ali i to smo i danas riješili, a rješavat ćemo i dalje što treba u dogovoru s roditeljima i razrednicima. Ipak, 10-ak posto se izjasnilo da ne želi prehranu u školi – kaže Maravić.
I u Hribaru nedostaje osoblja koje radi na prehrani učenika, pa je škola poslala u Ministarstvo obrazovanja zahtjev za povećanjem broja djelatnika.
– Za sada su si gospođe kuharice dale malo više truda i popunjavaju prazninu, ali se nadamo pozitivnom odgovoru iz Ministarstva – kaže ravnatelj OŠ Nikole Hribara Stjepan Maravić.
