U povodu nacionalnog Tjedna medijske pismenosti u organizaciji Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske i u suradnji s Društvima “Naša djeca” Crikvenica i Ivanić-Grad te Gradom Velika Gorica, u velikogoričkom Pučkom otvorenom učilištu održana je interaktivna panel rasprava s temom “Medijska pismenost za najmlađe”.
Tim stručnjaka iz područja novinarstva, odgoja i obrazovanja za medijsku pismenost, djece i roditelja, razgovarao je o izazovima medijskog odgoja a svoj doprinos dale su predavačice Višnja Biti, novinarka i autorica, te Gorana Dojčinović i Alma Čakmazović iz agencije Re:public.
Kako potaknuti roditelje i obrazovne djelatnike u podučavanju djece medijskoj pismenosti, objasnila je glavna tajnica Saveza društava Naša djeca, Snježana Krpes.
– Današnji predškolci, i to njih čak 97 posto u svakodnevnom je kontaktu s različitim tehnologijama, od mobitela, laptopa ili video igrica, a podaci govore da djeca konzumiraju medijski sadržaj u prosjeku 3 sata tijekom vikenda. No, mediji prvenstveno služe informiranju, edukaciji i zabavi, a na odraslima je da zajedno s djetetom stvore ravnotežu – rekla je Krpes, dodavši kako projekt “Medijska pismenost za najmlađe” upozorava kako medijsku pismenost treba podučavati od najranije dobi.
Tako je uoči panela na istu temu u Dječjem vrtiću “Lojtrica” u Velikoj Mlaki održana radionica.
– Zaista je čast što se ovakav događaj odvija u našem gradu, a posebice je pozitivno što su uključena djeca različitih dobnih skupina. Time dajemo na značaju mladima kao ravnopravnim članovima društva jer je i njihov glas važan. Također, digitalna i medijska pismenost dio su nacionalnog kurikuluma, koji nalaže da od najranije dobi uključimo medijsku pismenost. Razlog je što je tehnologija, internet, mediji dostupni sve mlađoj djeci koja su digitalni urođenici, te je važno osvijesti ih koliki je utjecaj na njihov razvoj – istaknula je Petra Gotal, savjetnica za predškolski odgoj, djecu i mlade Grada Velike Gorice, koji je bio partner u organizaciji panela.
Zaključak panel rasprave je potreba provođenja zajedničkog vremena roditelja i djece u praćenju medijskih sadržaja, praćenje dobne oznake u medijskim sadržajima, provjera sadržaja prije nego li ga pogledaju djeca i uputiti ih na primjerenost, a svoja iskustva podijelili su i učenici 7. i 8. razreda velikogoričkih osnovnih škola.
Također, zaključeno je, da je roditeljima i odgajateljima potrebna kontinuirana podrška u jačanu digitalnih vještina, jer je to jedini način prepoznavanja rizika i upotrebe pozitivnih strana tehnologije.
