U 2024. godini Hrvatska je zabilježila pozitivan migracijski saldo. Doselilo se 70.391 osoba, a odselilo 38.997, što znači da je u zemlji ostalo 31.394 stanovnika više. Najviše doseljenih bilo je u Zagreb, a odmah iza njega smjestila se Velika Gorica, koja je postala jedno od najvećih žarišta doseljavanja u državi. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su ukupno 103 grada imala više doseljenih nego odseljenih stanovnika, dok ih je čak 109 imalo više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih.
Drugi najveći migracijski rast u državi
Velika Gorica, najveći grad Zagrebačke županije, bilježi iznimno pozitivan migracijski saldo, piše Gradonačelnik.hr. Ne računajući Zagreb, upravo je Gorica imala najveću razliku između doseljenih i odseljenih. Čak 1.320 stanovnika više doselilo se nego što ih je otišlo. Time je grad zauzeo drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza glavnog grada, i potvrdio status jednog od najpoželjnijih mjesta za život i rad.
Rast prisutan i na razini županije
Čitava Zagrebačka županija jedna je od regija s najvećim porastom broja stanovnika. U odnosu na prethodnu godinu, ondje se doselilo gotovo 500 osoba više iz inozemstva. Kako prenosi Župan.hr, uz Grad Zagreb, Zagrebačku županiju svrstava se među područja s najpozitivnijim migracijskim saldom u zemlji.
Nadalje, kada je riječ o migracijama unutar zemlje, 1.903 osobe više doselilo se iz drugih dijelova Hrvatske nego što ih je iz otišlo iz županije.
Stanje u Hrvatskoj
Iako najveći broj doseljenih bilježe Zagreb i njegova okolica, po relativnom rastu prednjače mali gradovi na Jadranu. U Novalji, primjerice, broj doseljenih bio je čak 7,28 % veći od broja odseljenih, a slijede Nin, Poreč, Vodice, Supetar i Pag.
U mnogim obalnim gradovima migracijski rast izravno je povezan s turizmom i zapošljavanjem stranih radnika u ugostiteljstvu i građevini. Ipak, podaci pokazuju i trend povratka, dio doseljenih čine Hrvati koji su se odlučili vratiti iz inozemstva, kao i obitelji iz stranih zemalja koje traže mirniji život u manjim sredinama.
